FIRENZA – priča o gradnji katedrale
Na geografskom području današnje Italije u razdoblju od 14. do 17. st. postojali su manji gradovi – države. Jedan od njih bila je Firenca čiji su političari, pored ekonomskog rasta i političke moći, željeli da postane glavno središte umjetnosti na Apeninskom poluotoku.
Najznačajniji je umjetnički spomenik iz tog vremena firentinska katedrala (duomo – tal.) – Santa Maria del Fiore koja je sagrađena na mjestu gotičke crkve Santa Reparata (13. st.). Kupola na vrhu katedrale u to je vrijeme bila jedinstvena po visini, izgledu i načinu gradnje. Ona je ujedno predstavljala želju firentinskih političara za dokazivanjem njihove ekonomske moći. Gradnju kupole gradska je vlast započela raspisivanjem natječaja za projektanta koji je trebao donijeti inovativnost u dovršenju katedrale.
Na natječaju 1418. godine, čija je glavna nagrada iznosila 200.000 forinti, pobjedio je nacrt tada mladog arhitekta Filippa Brunelleschija, koji je ujedno imenovan glavnim upraviteljem projekta izgradnje kupole. Njegov nacrt sadržavao je dvije kupole: jednu unutar druge za što je najprije osigurao tehničke uvjete – postavio je skele za radnike sa zupčanicima za pokretanje užadi, a zatim dizalicu visine oko 20 m s nizom protuutega i ručnih mehanizama za podizanje bočnog tereta. Cigle na kupoli slagao je po modelu riblje kosti, što tada nije bilo uobičajeno u graditeljstvu, čime je postigao dojam čvrstine. Suupravitelj i Brunelleschijev protivnik bio je zlatar Lorenzo Ghiberti. Da se riješi Ghibertijevih kritika Brunelleshi je, iako cijelo vrijeme prisutan na gradilištu, izmislio da je bolestan kako bi se vidjelo može li njegov protivnik dovršiti zadani projekt. To se ubrzo pokazalo nemoguće te je Brunelleschi opet preuzeo nadzor.
* * * PREPORUKA: povijesni roman “U krilu lava”.
Naručite: https://webknjizara.hr/proizvod/u-krilu-lava-bozena-glavan/
Gradnja kupole trajala je od 1420. do 1436. godine. Papa Eugen IV. posvetio je katedralu na blagdan Blagovijesti 25.ožujka 1436. te je položen kamen temeljac za lanternu – završni tornjić – koju je također osmislio Brunelleschi.
Filippo Brunelleschi je umro 15. travnja 1446. od nagle bolesti te je uz visoke počasti pokopan u kripti katedrale.
Zanimljivo je da je nakon firentinske u Europi sagrađeno nekoliko kupola na građevinama, no sve su visinom niže od firentinske (Bazilika sv. Petra u Vatikanu iz 1626., Taj Mahal u Agri iz 1648., Gol Gumbad u Bijapuru iz 1656., Katedrala sv. Pavla u Londonu iz 1710., Capitom u Wahingtonu iz 1868…). Visina kupole na firentinskoj katedrali je 114 metara, a polumjer zakrivljenosti iznosi 55 metara, što predstavlja još jednu novost koju je Brunelleschi donio u svom nacrtu.
Piše: Božena Glavan
Izvor: HistoricArt.com.hr