Priča o drevnim civilizacijama (Egipat, Iran i Irak)

Priča o drevnim civilizacijama (Egipat, Iran i Irak)

TIJEKOM DRUGE POLOVICE 4. TISUĆLJEĆA PRIJE KRISTA pojavljuju se prve civilizacije, najprije u zapadnoj Aziji, a potom i u sjevernoj Africi te južnoj Aziji. Civilizacija se razvija i u Kini, a njezin začetak stavlja se na početak 3. tisućljeća prije Krista. Prvi gradovi razvili su se na jugu Mezopotamije (područje današnjeg Iraka) već do 3000 g. pr. Kr. Ravnice oko donjeg toka rijeke Eufrata bile su naseljene već oko 6200 g. pr. Kr., a nastanjivali su ih poljodjelci koji su se koristili jednostavnim sustavima navodnjavanja.

Tijekom 4. tisućljeća prije Krista dolazi do znatnog unapređenja poljoprivrednih tehnologija, a time i porasta produktivnosti. Sve napredniji sustavi navodnjavanja olakšavaju opskrbu polja vodom. Ta se polja sada obrađuju nedavno izumljenim plugom, koji vuku goveda i pripitomljeni magarci. Njih se također koristi i za vuču kola s kotačima, izumljenih oko 3500. g. pr. Kr. Inovacije rezultiraju viškom hrane, što je nekim pojedincima omogućilo napuštanje poljodjelstva i specijalizaciju za nova zanimanja pa se pojavljuju svećenici, trgovci, obrtnici i administrativna zanimanja. Razvija se prvo slojevito društvo kojem su isprva na čelu bili svećenici.

U ovo vrijeme počinje i uzgoj ovaca za vunu, uslijed čega dolazi do procvata djelatnosti proizvodnje tkanine, i za domaće tržište i za izvoz. Do 3400. g. pr. Kr. razvili su se manji gradovi, a Uruk se razvio u pravi grad. Drugi gradovi, među njima Ur i Nipur, razvili su se do 3000. g. pr. Kr.  Svaki od ovih gradova kontrolirao je svoje okolno područje, a tijekom narednih stoljeća Sumer (južni dio regije) se pretvorio u mozaik međusobno suprotstavljenih gradova država kojima su vladari kraljevi. Iako je obrada metala u zapadnoj Aziji bila prisutna već tijekom 9. tisućljeća prije Krista, sumerski su kovači započeli s proizvodnjom bronce nešto prije 3000. g. pr. Kr. miješajući bakar s kositrom uvezenim iz Afganistana.

U Egiptu se na obalama rijeke Nila, oko 3100. g. pr. Kr. razvijala jedna od najsloženijih drevnih civilizacija. Nil je osiguravao uski pojas obradiva zemljišta , naplavnu ravan na koju je rijeka u godišnjim poplavama (znanim kao inundacije) taložila crni mulj. Egipatska poljodjelska seozna započinjala je ujesen kada bi se vode povukle, a poljodjelci na plodnom tlu uzgajali pšenicu, ječam, mahunarke i leću.

Do kraja 4. tisućljeća prije Krista poljodjelske su se zajednice razvile u dva kraljevstva: Gornji Egipat na jugu i Donji Egipat na sjeveru. Kralj Narmer ujedinio je dva kraljevstva oko 3100. g.pr.Kr. Narmera je nasljedio Menes, iako povjesničari nisu suglasni je li Menes uistinu bio narmerov nasljednik ili je tek bila riječ o Narmerovu drugom imenu. Memfisu se pripisuje utemeljenje egipatske prijestolnice u Memfisu i osnivanje Prve egipatske dinastije.

Baš kao i u Mezopotamiji, učinkovitost poljodjelstva osigurala je prosperitet i specijalizacije, omogućivši razvoj umjetnosti, obrta, raznih tehnologija i začetak medicine. Mnoge proslavljene sastavnice egipatske kulture, poput hijeroglifskog pisma, razrađenoga religijskog sustava i očuvanja mrtvih tijela pomoću mumificiranja, prisutne su već tijekom Ranodinastičkog razdoblja (oko 3100. - 2686. g. pr. Kr.). Razvija se složena društvena hijerarhija na čijem je vrhu kralj , kojemu se pridaje značaj polubožanstva . Egipatski kraljevi, kasnije poznatiji pod nazivom faraoni, vladali su uz pomoć svojih ministara, ili vezira, područnih upravitelja (nomarha) i velikog broja nižih činovnika, uključujući svećenike, poreznike i pisare.

Preporučujemo knjige

Dar prošlosti

Dar prošlosti

Fiona Valpy
Zaslijepljenost

Zaslijepljenost

Elias Canetti
Pisma koja su promijenila svijet

Pisma koja su promijenila svijet

Simon Sebag Montefiore
Lovkinja

Lovkinja

Kate Quinn
Kradljivac kave - RECENZIJA

Kradljivac kave - RECENZIJA

Tom Hillenbrand
U krilu lava

U krilu lava

Božena Glavan
Dječak iz Toskane

Dječak iz Toskane

Rhys Bowen