Knjižnica u Aleksandriji - nekad i danas

Knjižnica u Aleksandriji - nekad i danas

U drevnom Egiptu je u 3. st. pr. Kr u najvećoj egipatskoj luci Aleksandriji sagrađena knjižnica. Smatralo se da je među svojim zidovima čuvala vrijedne spise te je samim time postala simbol znanja i napretka helenističke civilizacije. Međutim, 640. godine su je Arapi spalili.

Prve su se knjižnice javile s pojavom pismenosti i u najranijim razdobljima teško ih je razlučiti od arhiva. Ostatci najstarijih knjižnica otkriveni su arheološkim istraživanjima u sumerskome gradu Nipuru (oko 3000. pr. Kr.), zatim u Lagašu (oko 2200. pr. Kr.), Ugaritu (2000. do 1500. pr. Kr.), u Ašurbanipalovoj palači u Ninivi (VII. st. pr. Kr.) i dr. Mnogobrojne prostorije s glinenim pločicama ispisanima klinovim pismom pokazuju da su ondje postojale sustavne i dobro opskrbljene i organizirane knjižnice ili arhivi. U Grčkoj su se knjižnice javile razmjerno kasno, tek u V. i IV. st. pr. Kr., kada su dobile šire značenje za procvat znanosti i umjetnosti. Mnogi su filozofi i književnici, poput Euripida i Aristotela, imali velike knjižnice. Najveće knjižnice helenističkoga doba bile su Aleksandrijska knjižnica (osnovana u III. st. pr. Kr.) i Pergamska knjižnica (osnovana u III. ili II. st. pr. Kr.).

Pjesnik i upravitelj Aleksandrijske knjižnice, Kalimah, autor je prvoga biobibliografskoga popisa vjerojatno svih rukopisa koji su ušli u knjižnicu, pod imenom Popisi (Πίναϰες, oko 250. pr. Kr.), za koji se pretpostavlja da je bio katalog knjižnice. U knjižnicama antičkog svijeta su se okupljali najistaknutiji učenjaci, a u skriptorijima su se prepisivale knjige. Vrela svjedoče da je knjižnica posjedovala od 400 000 do 700 000 svitaka, koji su nažalost uništeni u požarima. Aleksandrijska knjižnica utjecala je na razvoj znanosti i kulture (filologije, gramatike, komentiranja starijih grčkih pisaca, osobito Homera, zatim matematike, historiografije i geografije).

Od 2002. godine na mjestu za koje se smatra da se nekad nalazila knjižnica, stoji ultramoderno zdanje Biblioteke Aleksandrine. Velebni kompleks uključuje biblioteku, znanstveni muzej, istraživački centar, planetarijum sa stotinjak sjedećih mjesta, laboratorije, školu za informacijske znanosti i biblioteku za slijepe korisnike. Kapacitet biblioteke je 8 milijuna publikacija.

Više o tome pronađite na stranici: https://www.bibalex.org/en/default

 

Izvor: Historicart.com.hr, enciklopedija.hr