Kako prepoznati arheološki nalaz?

Kako prepoznati arheološki nalaz?

Dosadašnji arheološki nalazi u Hrvatskoj uglavnom su otkriveni slučajno, bilo da su ih pronašli pojedinci, ili  su svjetlo dana ugledali prilikom provedbi raznih infrastrukturnih projekata.

Takvi primjeri pokazatelj su da na našem području zasigurno ima još mnogo arheoloških nalazišta te bi bilo dobro upoznati se s načinom na koji svatko od nas može razumjeti kako prepoznati povijesni lokalitet i kome se obratiti naiđemo li na predmete ili ostatke građevina iz prošlosti.

Ponajprije dobro je znati općenitu povijest mjesta i lokaliteta koji smo posjetili, a zatim svaku sumnju na arheološki nalaz prijaviti nadležnoj instituciji za brigu o povijesnoj baštini toga mjesta. Uglavnom su to muzeji i arhivi te instituti za arheologiju, etnologiju, povijest i povijest umjetnosti.

Ovdje donosimo nekoliko primjera slučajnih nalaza za koje se pokazalo da predstavljaju pravo arheološko blago i to u razmjerima svjetskih nalaza kategorije kojoj pripadaju.

 

* * *

Godine 1999. iz morskih dubina lošinjskoga arhipelaga izronjen je helenistički brončani kip atlete, tzv. Apoksiomen, izrađen u nekoj od grčkih radionica u 2. Ili 1. st. pr. Kr. a po uzoru na takve statue iz 4. st. pr. Kr. Od devet do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje očuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru. Danas se čuva u samo za njega uređenom Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju.

Drugi primjer su slučajni nalazi s položaja tzv. Plečašovih štala u Vidu kraj Metkovića. Arheološkim istraživanjima tamo je dokumentiran Augusteum, rimski hram sa 17 mramornih kipova rimskih careva i carica. U međuvremenu je iznad njega podignut Arheološki muzej Narona, kao prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ.

Nadalje, tu je i tzv. Vinkovačko blago, koje je nađeno prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja 2012. Radi se o stolnom posuđu i priboru, pladnjevima, zdjelama, vrčevima, čašama i tanjurima te žlicama i sličnim predmetima, koji su preliminarno datirani u 4. st. Na ovome mjestu je također otkriven grob kneza iz Bojne, pronađen 2015. prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na području eksploatacije kamena.

Trenutno su u fazi istraživanja avarskih grobova u Vinkovcima, rimski šivani brod u Poreču i grobovi Histra u Puli.

U Romulovoj pećini u Istri nađene su paleolitičke pećinske slikarije stare više od 30 000 godina! U Vučedolu se nakon otvaranja Muzeja Vučedolske kulture nastavljaju arheološka istraživanja. U Kaptolu kraj Požege nastavlja se istraživanje kneževskih tumula starijeg željeznog doba. Varaždinske toplice Aque Iasae, neprestano nude nova iznenađenja. Posljednje je niz spomenika otkrivenih u istraživanju izvorišnog bazena. U Ludbregu se pored Centra svijeta uređuje arheološki park. Tu su još i Dunavski limes koji se sustavno istražuje i donosi nove rezultate. Nedavno je Korčula iznenadila nalazom novog ulomka Lumbardijske psefizme te otkriće na gradini Kopila. Kraj Starih Jankovaca, nedaleko od Vinkovaca, istražen je tumul s rimskim kolima i konjima. Na području NP-a Krka nastavljaju se arheološka istraživanja rimskog legijskog logora u Burnumu, itd.

 

O arheološkom bogatstvu Hrvatske svjedoči knjiga A. Durman, Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Leksikografski zavod Mirolsav Krleža, Zagreb 2006.

 

S obzirom na bogatu prošlost hrvatskih krajeva, od prapovijesnih  i antičkih vremena i srednjega vijeka, jeste li i Vi imali iskustva s vlastitim pronalaskom premeta i ostataka građevina iz prošlosti – pišite nam na historicart.historicart@gmail.com

 

 

 

Izvor: HistoricArt.com.hr