Odlični Daniel Silva vraća se u novom špijunskom trileru o legendarnom špijunu i restauratoru umjetnina Gabrielu Allonu. 

Gabriel Allon upravo u Veneciji obnavlja oltarsku sliku kad dobiva hitan poziv talijanske policije. Trgovac umjetninama Julian Isherwood spotaknuo se o mrtvo truplo na mjestu zločina na jezeru Como i pritvoren je kao mogući krivac. Kako bi spasio prijatelja, Gabriel mora obaviti jednostavan zadatak: pronaći  najvažniju nestalu sliku na svijetu. Mrtvac je posrnuli špijun s tajnom: trgovao je ukradenim umjetninama i prodavao ih tajanstvenom kolekcionaru. 

Najznačajniji od putujućih slikara Zapada bio je veliki Johan Moritz Rugendas, majstor fizionomije prirode, kojemu se divio i sam Humboldt. Rugendasovo drugo i posljednje putovanje u Južnu Ameriku potrajalo je šesnaest godina, od 1831. do 1847., a urodilo je tisućama ulja na platnu, akvarela i crteža, koji su uglavnom prikazivali prašume i planine tropa. No tajni cilj putovanja koje je obuhvatilo cijelu Rugendasovu mladost bila je Argentina: samo ondje, u tajanstvenoj praznini smještenoj na jednakoj udaljenosti između horizonata, na njezinim beskrajnim ravnicama – samo ondje bi, mislio je, mogao otkriti naličje svoje umjetnosti...

Veliki engleski intelektualac i državnik, sir Thomas More Dijalog utjehe u nevoljama napisao je u vrijeme svoje velike kušnje – u iščekivanju izvršenja kazne pogubljenja zbog toga što je ostajući vjeran vlastitoj (katoličkoj) vjeri ušao u sukob s kraljem Henrikom VIII.  Prvo poglavlje pročitajte ovdje.

Uz Jacquesa de Sainta Victora krećemo na put Apijevom cestom (via Appia), najstarijom talijanskom cestom što je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka, te kroz Apijeva vrata siječe Aurelijanove zidine; protežući se na 582 kilometra vodi nas sve do Tarenta i Brindisija. Njome su prolazile rimske legije, Hanibalovi slonovi, Spartakovi pobunjeni robovi, prvi kršćani i libertinski prinčevi.

Fascinantna priča o pet iznimnih unuka kraljice Viktorije koje su vladale Rusijom, Španjolskom, Grčkom, Rumunjskom i Norveškom. Njihovi životi obuhvaćaju stogodišnje razdoblje u kojemu su se odvili važni povijesni događaji kao što su Prvi svjetski rat i Oktobarska revolucija. Utemeljena na dosad neobjavljenim pismima, dnevničkim zapisima, memoarima, diplomatskim dokumentima, sekundarnim izvorima te intervjuima s potomcima protagonistkinja, ova je knjiga vrijedna povijesna studija koja se iščitava poput najboljeg romana.