Arheologinja Joséphine Watson-Finn odmara se na Korčuli, otoku na kojem se rodio Marco Polo. No ubrzo otkriva da jadranska idila nije tako osunčana kao što se u prvi čas čini: kad dozna za podzemni prolaz koji povezuje rodnu kuću Marca Pola s obližnjom crkvom, nađe se usred zavjere povezane s okultnim skupinama, tajnim bratstvima, nerazumljivim proročanstvima i stravičnim
zločinima. Kad se uza sve to bude morala suočiti i s demonima vlastite prošlosti, postaje upitno hoće li uopće preživjeti, a kamoli otkriti zastrašujuću istinu koju skriva crni otok Marca Pola.
 

Dvadeset prvog lipnja 1922. godine grofa Aleksandra Rostova – nositelja odličja svetog Andrije, člana Konjičkog kluba i voditelja lova – izveli su iz Kremlja i otpratili preko Crvenog trga pa kroz lijepa okretna vrata hotela Metropol. Nakon što je boljševički sud zaključio da se grof nije pokajao, osudili su ga na doživotni kućni pritvor. Ali, umjesto u svojemu uobičajenom apartmanu, sada mora živjeti u tavanskoj sobi dok Rusija proživljava desetljeća burnih previranja.

Na temelju povijesne građe i literarnih izvora Aldo Čavić se potrudio konstituirati predodžbu identiteta hvarske komune u navedenom razdoblju, obilježenom naročito intenzivnim rastom nakon krize izazvane tzv. pučkim prevratom (1510-14). Dok su svjedočanstva mletačkih dužnosnika i stranih hodočasnika škrta objektivnim podacima i povremeno obilježena „egzotizmom“ slike, domaća pismenost također nije prebogata dokumentarnošću, ali kroz stihove i pisma (posebno poslanice) nudi ozbiljan uvid u dosegnutu civilizacijsku razinu. 

Roman Obraćenica flamanskog pisca Stefana Hertmansa sjajna je rekonstrukcija događaja koji se, premda stari gotovi tisuću godina, čine nevjerojatno suvremenima. Izvanredno oslikanim likovima i atmosferom, kao i dubinom povijesnog shvaćanja Obraćenica je nedvojbeno remek-djelo autora koji se već proslavio Slikarom i ratom.

Marulov san vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama.