Da bismo razumjeli što se događa u svijetu, redovito se laćamo politike, ekonomije, međunarodnih ugovora. Međutim, bez zemljopisa, jasno poručuje Tim Marshall, nikada nećemo imati potpunu sliku događaja: svaki put kada svjetski čelnici donose važne političke odluke, u stvari, moraju uzimati u obzir prisutnost mora i rijeka, planinskih lanaca i pustinja. Svi su vođe ograničeni geografijom, njihove izbore sužavaju zemljopisna obilježja. Kako to da moć Kine i dalje raste? 

Nacistički i staljinistički režim ubili su od 1933. do 1945. više od četrnaest milijuna civila na krvavim prostranstvima – području koje obuhvaća dio Rusije, Poljsku, Bjelorusiju, Ukrajinu i baltičke države. Ubijanje je počelo glađu koju je Staljin izazvao u Ukrajini, a nastavilo se Velikim terorom i potom uništenjem Poljske u njemačko-sovjetskoj režiji. Nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez milijuni su umrli kod Staljingrada, a Nijemci su krenuli u krvavi pohod protiv Židova. 

Najznačajniji od putujućih slikara Zapada bio je veliki Johan Moritz Rugendas, majstor fizionomije prirode, kojemu se divio i sam Humboldt. Rugendasovo drugo i posljednje putovanje u Južnu Ameriku potrajalo je šesnaest godina, od 1831. do 1847., a urodilo je tisućama ulja na platnu, akvarela i crteža, koji su uglavnom prikazivali prašume i planine tropa. No tajni cilj putovanja koje je obuhvatilo cijelu Rugendasovu mladost bila je Argentina: samo ondje, u tajanstvenoj praznini smještenoj na jednakoj udaljenosti između horizonata, na njezinim beskrajnim ravnicama – samo ondje bi, mislio je, mogao otkriti naličje svoje umjetnosti...

Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti. 

U knjizi se objašnjava nastanak modernog hrvatskog građanskog društva u 19. stoljeću. Na zanimljiv način opisuje se zajedničko zalaganje tada utjecajnih poduzetnika i političara za ujedinjenje hrvatskog teritorija i stvaranje moderne hrvatske nacije oko Zagreba kao središta, u kojem je sredinom 19. st. mogao nastati građanski stil života kao u europskim metropolama (Beču, Budimpešti, Londonu i Parizu). Više o knjizi pročitajte u nastavku...