Aldo Čavić

Slike renesansnog Hvara

Povijesna monografija

Na temelju povijesne građe i literarnih izvora Aldo Čavić se potrudio konstituirati predodžbu identiteta hvarske komune u navedenom razdoblju, obilježenom naročito intenzivnim rastom nakon krize izazvane tzv. pučkim prevratom (1510-14). Dok su svjedočanstva mletačkih dužnosnika i stranih hodočasnika škrta objektivnim podacima i povremeno obilježena „egzotizmom“ slike, domaća pismenost također nije prebogata dokumentarnošću, ali kroz stihove i pisma (posebno poslanice) nudi ozbiljan uvid u dosegnutu civilizacijsku razinu. 

Ray Bradbury

Fahrenheit 451

Povijesni roman

Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman, danas savršeno odgovara stvarnosti. Bradburyjeva vizija budućnosti gotovo je proročanska – današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina, slični su do mjere koja šokira. Bradburyjev svijet budućnosti sastoji se od golemih ekrana na kojima se neprekidno prikazuju interaktivne tv-sapunice, ljudi se kreću potpuno nesvjesni okruženja, s mini slušalicama u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se, jer ljude navode na razmišljanje i čine ih nesretnima. 

Stefan Hertmans

Obraćenica

Povijesni roman

Roman Obraćenica flamanskog pisca Stefana Hertmansa sjajna je rekonstrukcija događaja koji se, premda stari gotovi tisuću godina, čine nevjerojatno suvremenima. Izvanredno oslikanim likovima i atmosferom, kao i dubinom povijesnog shvaćanja Obraćenica je nedvojbeno remek-djelo autora koji se već proslavio Slikarom i ratom.

Alberto Manguel

Dok pakiram svoju biblioteku

Povijesni roman

Godine 1931. Walter Benjamin napisao je kratak i danas slavan esej o odnosu čitatelja i njihovih knjiga i naslovio ga "Raspakiravam svoju biblioteku: besjeda o kolekcionarstvu". Dok se u lipnju 2015. sprema napustiti svoj seoski dom u dolini Loire, glasoviti argentinski pisac i bibliofil Alberto Manguel kreće putem naizgled suprotnim Benjaminovu – valja mu naime spakirati više od 35.000 svezaka koje je prikupio tijekom života i poslati ih na novu prekomorsku adresu, jer Habent sua fata libelli; knjige imaju vlastitu sudbinu.

Dino Milinović

Marulov san

Povijesni roman

Marulov san vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama.