Ruta Sepetys

Sol u moru

Povijesni roman

Drugi svjetski rat bliži se kraju u Istočnoj Pruskoj te se tisuće izbjeglica očajnički kreću prema slobodi; mnogi od njih skrivaju tajne. Među njima su Joana, Emilia i Florian, čiji se putevi sastaju na putovanju do „Wilhelma Gustloffa“, broda koji obećava spas. Ujedinjeni stjecajem okolnosti, troje mladih jedno u drugome pronalaze snagu, hrabrost i povjerenje koji su stavljeni na kušnju svakim korakom bliže sigurnosti.

Conn Iggulden

Carstvo srebra

Povijesni roman

Veliki Džingis kan je mrtav – a opstanak njegova golemog carstva, iskovanog na sirovoj hrabrosti, taktičkoj savršenosti i nesalomljivoj snazi, vrlo je neizvjestan. Dok se sinovi Džingisa kana međusobno bore se za vlast, ono što je nekada ujedinilo divlja mongolska plemena prijeti da ih rascijepi.

Ogedaj, Džingisov žestok i lukav nasljednik, nadomak je toga da postane novi kan. Posve neobjašnjivo, odgađa krunidbu kako bi dovršio projekt koji mnogi smatraju ludošću: izgradnju Karakoruma, veličanstvenog grada usred divljine. Ta je odluka ohrabrila njegova arogantnog brata Čagataja da ga nasilno izazove, pri čemu se njihov plemeniti brat Toluj nađe između dvije vatre.

Usprkos tome, mongolska vojska prodire dalje nego ikada prije, u južnu Kinu, a preko neprohodnih planina u Rusiji i do mekog tkiva Europe, gdje najhrabriji ratnici Zapada iščekuju nadolazeće napade.

 

Elan Mastai

Sva naša pogrešna sutra

Povijesni roman

Budućnost kako smo je 1950-ih zamišljali doista se i ostvarila. Godina 2016. iz koje dolazi Tom Barren, utopijski je tehnološki raj letećih automobila, pokretnih nogostupa i baza na Mjesecu. Svijet je to u kojem se voće ne kvari, a punk nikada nije postojao.
Tom je tipični luzer, neuspješni sin uglednog znanstvenika, koji se u tom savršenom svijetu i ne snalazi najbolje, a onda mu se život još okrene naglavačke. Potpuno zatečen sudbinom koja ga je snašla, Tom donosi nepromišljenu odluku koja će drastično promijeniti ne samo njegov život, već i samo tkanje svemira. Zbog nezgode tijekom putovanja kroz vrijeme, Tom se nađe u pogrešnoj 2016. godini, u našoj stvarnosti koja je za njega potpuna nepoznanica.

Prvo poglavlje pročitajte ovdje.

Paul Veyne

Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove?

Povijesna monografija

Je li moguće da su Grci, ti mudri preci koji su nas naučili logički razmišljati, vjerovali u titane, kiklope i junake kojima obiluje njihova mitologija? Za pretpostaviti je da su mislili kako je Minotaur pjesnička izmišljotina, no jesu li, slijedom toga, sumnjali u postojanje Tezeja?

Što je istina, ima li više lica i je li ideja o istini u modernom smislu postojala u drevnim vremenima? Što smatramo predajom, legendom i mitom, a što znanošću koja opet polazi od vlastite mitologije? To su samo neka pitanja koja postavlja autor i na njih daje znanstveno utemeljene odgovore. Proučavajući prirodu mitova, oblike njihove primjene, kriterije istinitosti i sumnjivu dvosmislenost koja iz njih proizlazi, Paul Veyne propituje poveznice ovih narativa s historiografijom, tim drugim tipom diskursa koji pretendira objedinjavati znanja o minulim događajima.

Philipp Blom

Rastrgane godine

Povijesna monografija

Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti. U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci preko ukrajinskoga Gladomora i nacističkog spaljivanja knjiga do tragedije Španjolskoga građanskog rata. U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, besmisleni i buntovni stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova, koji su tada prvi put doživjeli automobilske gužve. Philipp Blom nudi nam fascinantne podatke o vremenu koje ne zaslužuje biti upamćeno isključivo po totalitarnim zločinima. Saznajemo, između ostaloga, da je H. G. Welles prezirao film Metropolis Fritza Langa, da je astronom Hubble (po kojem je nazvan golemi teleskop u Zemljinoj orbiti) otkrio kako je naš Mliječni put tek jedna od bezbrojnih galaktika i da su nacisti našli načina da utječu na hollywoodsku produkciju. Takav pristup povijesti već je poznat čitateljima Vrtoglavih godina istog autora. Rastrgane godine njihov su nastavak, sequel koji su očekivali od Philippa Bloma, vrhunskog povjesničara popularne kulture.