Ova je knjiga jedna velika zbirka biografija jer obrađuje stotinu pedeset osoba iz svih razdoblja hrvatske povijesti za koje je šira javnost na neki način čula, najčešće zato što je po njima nazvana neka ulica, ustanova ili nagrada, ali su joj unatoč tomu ostale relativno nepoznate. Riječ je o ljudima koji su se istaknuli svojim vještinama, znanjem, postignućima ili jednostavno time što su se našli na pravome mjestu u pravo vrijeme. Riječ je o osobama različitih vjeroispovijesti, političkih uvjerenja, pa i narodnosti. Brojne najvažnije osobe hrvatske povijesti uopće nisu etnički Hrvati – među njima ima Nijemaca, Slovenaca, iznenađujuće mnogo Čeha, Srba … Svima im je zajedničko to što su na neki način pridonijeli razvoju Hrvatske. Neke su od takvih osoba rođene u Hrvatskoj, ali su svoje uspjehe ostvarile izvan nje.

Uz Jacquesa de Sainta Victora krećemo na put Apijevom cestom (via Appia), najstarijom talijanskom cestom što je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka, te kroz Apijeva vrata siječe Aurelijanove zidine; protežući se na 582 kilometra vodi nas sve do Tarenta i Brindisija. Njome su prolazile rimske legije, Hanibalovi slonovi, Spartakovi pobunjeni robovi, prvi kršćani i libertinski prinčevi.

Mitska via Appia povezuje Tirensko s Jonskim i Jadranskim morem, antiku s modernošću, poganstvo s kršćanstvom, Istok sa Zapadom. I danas se na mnogim mjestima mogu vidjeti ostaci antičkoga popločenja ceste i mostova, miljokazi, spomenici, grobnice i vile sagrađene uz samu cestu. Donosila je civilizaciju gdje god je prošla, a potkraj antike ponosno je nosila naziv „kraljice cesta‟. 

‘Ne sviđa mi se ime Alexandrina. Sad kad sam postala Kraljica, odlučila sam da ću se odsad zvati po svom srednjem imenu, Viktorija. To je moje ime.’

U lipnju 1837. godine osamnaestogodišnja Viktorija probudila se i shvatila da je postala kraljica najmoćnije države svijeta. No, hoće li biti prava kraljica ili tek lutka na koncu kojom upravljaju majka i zlokobni sir John Conroy? Moža li ta sitna djevojka nadvladati, pobijediti ljude poput njezina strica, vojvode od Cumberlanda, koji vjeruju da su žene isuviše histerične da bi vladale?

Svi žele da se uda, ali Viktorija ne želi brak iz računa sa svojim bratićem Albertom, povučenim knjiškim moljcem koji nije znao ni plesati kad su se posljednji put susreli. Ona bi puno radije vladala sama, uz malu pomoć svojeg premijera, lorda Melbournea. On je možda dovoljno star da joj bude otac, ali je istodobno i jedini čovjek koji vjeruje da će ona biti velika kraljica. Osim toga, uvijek je uspije nasmijati. Muž bi se samo našao na putu…

Svatko ima priču…

Hoće li ova priča imati sretan završetak?

Emilia se upravo vratila u svoj idilični rodni gradić u brdima Cotswalda da spasi obiteljsku knjižaru. Knjižara Nightingale san je svakog pravog ljubitelja knjiga, ali najbolje priče nisu samo na stranicama knjiga koje prodaje – Emilijini kupci imaju vlastite priče. Među njima su dama iz visokog društva koja krije veliku tajnu, razvedeni otac koji traži knjige koje bi čitao sa sinom, ali ima i drugi razlog za posjet knjižari, i stidljiva kuharica koja pokušava smoći hrabrosti da porazgovara s mladićem koji joj se sviđa. A kako završava Emilijina priča? Hoće li uspjeti održati obećanje ocu i spasiti knjižaru Nightingale?

Francuska Indokina, 1952.
Nicole je, kao i njezina starija sestra, dijete iz miješanog braka Vijetnamke i Francuza. Kad je napunila osamnaest godina, otac joj daje davno zatvorenu trgovinu svilom, no njezinoj  starijoj sestri istodobno prepušta upravljanje uspješnom obiteljskom tvrtkom koja se bavi prodajom svile, što Nicole drži velikom nepravdom.

Pogođena time, postaje bolno svjesna nepravdi i na drugim razinama, osobito u odnosu Francuza prema Vijetnamcima. U tjeskobnom ozračju ratnih zbivanja i brojnih nesuglasica sa sestrom i ocem, Nicole pronalazi utjehu u bliskom prijateljstvu s Markom, šarmantnim Amerikancem, a potom s Tranom, mladim gerilcem iz redova Viet Minha. A kad se nađe u intimnoj dilemi hoće li se prikloniti Francuzima ili pobunjenicima život će joj krenuti neočekivanim smjerom…